Slobodni radikali su molekule koje imaju „višak energije“ jer im nedostaje jedan elektron. Zbog toga su iznimno reaktivni i stalno traže način da se stabiliziraju – tako što reagiraju s okolnim molekulama u tijelu. Najčešće nastaju u procesu disanja i metabolizma, ali i pod utjecajem vanjskih čimbenika poput zagađenja, UV zračenja, dima cigareta i stresa.
U manjim količinama slobodni radikali imaju i korisnu ulogu – sudjeluju u imunološkoj obrani i prijenosu signala između stanica. Problem nastaje kada ih se stvara previše. Tada pokreću lančanu reakciju koja može utjecati na stabilnost staničnih struktura i omesti normalne procese u organizmu. Ovo stanje, poznato kao oksidativni stres, označava neravnotežu između stvaranja slobodnih radikala i antioksidativne zaštite.
Naš se organizam svakodnevno suočava sa slobodnim radikalima uz pomoć vlastitih zaštitnih mehanizama – antioksidativnih enzima i prirodnih molekula koje ih neutraliziraju. Suvremeni način života – stres, manjak sna, nepravilna prehrana i izloženost toksinima – može dovesti do povećanog stvaranja slobodnih radikala, zbog čega je važno redovito unositi antioksidanse putem hrane, voća, povrća i biljnih ekstrakata. Takav unos pomaže održavanju biološke ravnoteže i normalnih funkcija organizma.
Antioksidansi djeluju poput zaštitnog „štita“ – stabiliziraju slobodne radikale tako što im doniraju elektron i time zaustavljaju lančane reakcije koje bi mogle narušiti staničnu stabilnost. Na taj način podržavaju normalne metaboličke procese i prirodne mehanizme obrane tijela.
Posebno su poznati polifenoli iz grožđa, resveratrol, likopen iz rajčice i sulforafan iz brokule – spojevi koji se istražuju zbog svojeg antioksidativnog potencijala i uloge u održavanju stanične ravnoteže. Uravnotežen odnos između slobodnih radikala i antioksidansa važan je za očuvanje vitalnosti i stabilnosti organizma.
Slobodni radikali su molekule s neuparenim elektronom, zbog čega su nestabilne i vrlo reaktivne. U nastojanju da postanu stabilne, reagiraju s drugim molekulama u tijelu i tako pokreću lančane reakcije koje mogu utjecati na strukturu stanica.
Prirodno nastaju u tijelu tijekom procesa disanja, stvaranja energije u mitohondrijima, probave hrane i imunoloških reakcija. Osim toga, na njihovu pojavu utječu i vanjski čimbenici poput UV zračenja, zagađenja, dima cigareta, toksina i kroničnog stresa.
Više o ulozi imunosnog sustava možete pročitati na stranici Imunitet i prevencija.
Kada slobodni radikal reagira sa stabilnom molekulom, ta molekula postaje novi radikal i proces se može širiti. Ovakve reakcije nazivaju se oksidacijskim promjenama i mogu zahvatiti različite stanične komponente:
Lipidi u staničnim membranama mogu reagirati s kisikovim spojevima, što utječe na elastičnost i propusnost membrane.
Slobodni radikali mogu promijeniti strukturu proteina, što može utjecati na njihove prirodne funkcije u enzimskim i metaboličkim procesima.
Reaktivne molekule kisika mogu uzrokovati manje promjene u strukturi DNA, što može utjecati na stabilnost i pravilno funkcioniranje stanica.
Oksidativni stres nastaje kada se poremeti ravnoteža između stvaranja slobodnih radikala i antioksidativnih mehanizama koji ih neutraliziraju.
Održavanje te ravnoteže važno je za stabilnost staničnih procesa i ukupnu biološku ravnotežu organizma.
Kratkoročno: osjećaj umora i smanjena energija.
Dugoročno: brži metabolički umor i osjetljivost na vanjske utjecaje.
Kronični stres i manjak sna.
Prehrana bogata šećerom i zasićenim mastima.
Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola.
Intenzivna fizička aktivnost bez adekvatnog odmora.
Izloženost toksinima i onečišćenju iz okoline.
Tijelo svakodnevno stvara antioksidativne enzime koji sudjeluju u neutralizaciji slobodnih radikala i održavanju biološke ravnoteže.
Superoksid-dismutaza (SOD) – pretvara superoksidne spojeve u vodikov peroksid.
Katalaza – razgrađuje vodikov peroksid na vodu i kisik.
Glutation-peroksidaza – sudjeluje u zaštiti lipida od oksidacije.
Osim enzima, važnu ulogu imaju i prirodni antioksidansi poput glutationa i koenzima Q10. Njihova se aktivnost s godinama i pod stresom može smanjiti, pa prehrambena podrška postaje važan dio očuvanja antioksidativne ravnoteže.
Prirodni antioksidansi djeluju kao zaštitni mehanizmi koji pomažu u neutralizaciji slobodnih radikala i u održavanju stabilnosti staničnih procesa.
Vitamini C, E i A – doprinose zaštiti stanica od oksidativnog stresa (odobrene EFSA tvrdnje, ID 80, 2815, 1426).
Minerali cink, selen i mangan – doprinose zaštiti stanica i normalnim fiziološkim funkcijama (EFSA ID 2913, 2830, 2846).
Fitonutrijenti – resveratrol, likopen, sulforafan i kurkumin su biljni spojevi koji doprinose raznolikosti antioksidativnih tvari u prehrani.
Raznolika kombinacija ovih spojeva omogućuje širi spektar antioksidativne podrške u različitim dijelovima stanice.
Više o prirodnim antioksidansima možete pročitati u odjeljku Imunitet i prevencija.
Prehrana bogata svježim voćem, povrćem i integralnim žitaricama.
Dovoljno sna – barem 7 do 8 sati dnevno.
Redovita, umjerena tjelesna aktivnost.
Upravljanje stresom kroz boravak u prirodi, relaksaciju i tehnike svjesnog disanja.
U razdobljima pojačanog napora korisna može biti nutritivna podrška s prirodnim antioksidativnim spojevima.
Slobodni radikali prirodni su nusprodukt metabolizma, a ravnoteža između oksidacijskih i antioksidativnih procesa ključna je za normalno funkcioniranje stanica. Prevencija kroz uravnoteženu prehranu, kvalitetan san i zdrav način života predstavlja najbolji put za očuvanje biološke stabilnosti organizma.
1. Što su slobodni radikali?
Slobodni radikali su molekule s neuparenim elektronom zbog čega su nestabilne i reaktivne. U reakciji s drugim molekulama mogu uzrokovati oksidacijske promjene u staničnim strukturama.
2. Što je oksidativni stres?
Oksidativni stres nastaje kada tijelo ne može uravnotežiti stvaranje slobodnih radikala i antioksidativne mehanizme. Riječ je o prirodnom procesu koji označava neravnotežu između oksidacijskih i zaštitnih sustava.
3. Koji su prirodni izvori antioksidansa?
Najpoznatiji su vitamini C i E, polifenoli iz grožđa, resveratrol, likopen iz rajčice, sulforafan iz brokule i kurkumin iz kurkume. Oni doprinose održavanju antioksidativne ravnoteže i raznolikosti prehrane.
4. Kako podržati antioksidativnu ravnotežu u svakodnevnom životu?
Zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i smanjenje stresa ključni su koraci. Tijelo prirodno održava ravnotežu, a prehrana bogata biljnim namirnicama i antioksidativnim spojevima pomaže u podršci tim procesima.
