Imunosni sustav složen je i precizan obrambeni mehanizam ljudskog tijela. Čine ga stanice, tkiva i organi koji međusobno surađuju kako bi organizam prepoznavao, neutralizirao i uklanjao mikroorganizme te druge tvari iz okoline.
Njegova je zadaća održati ravnotežu i stabilnost organizma — djeluje poput sigurnosnog sustava koji prepoznaje prijetnje i prilagođava reakciju na temelju prethodnog iskustva.
Zdrav i uravnotežen imunosni sustav omogućuje tijelu da se učinkovito suočava s promjenama, da se brže oporavi nakon napora te da zadrži otpornost kroz različite životne faze. Kada je oslabljen, reakcije postaju sporije, a proces regeneracije dulji.
Imunosni sustav ima dvije glavne komponente:
Urođeni imunitet (innate immunity) – prva linija obrane koja reagira brzo i nespecifično. Djeluje putem kože, sluznica i stanica koje prepoznaju strane čestice.
Stečeni imunitet (adaptive immunity) – razvija se tijekom života nakon kontakta s mikroorganizmima ili cijepljenjem. Uključuje specifične limfocite koji „pamte“ uzročnike infekcija i omogućuju brži odgovor pri ponovnom kontaktu.
Zajedno čine dinamičan sustav zaštite koji održava stabilnost i prilagodljivost organizma.
Na prirodnu otpornost utječu brojni vanjski i unutarnji čimbenici:
Stres i manjak sna – mogu usporiti regeneraciju i obrambene procese.
Neuravnotežena prehrana – manjak određenih nutrijenata može utjecati na normalnu funkciju imunološkog sustava.
Nedostatak tjelesne aktivnosti ili pretjerani napori – remete fiziološku ravnotežu.
Dob i kronične bolesti – s godinama dolazi do smanjenja imunološke aktivnosti (imunosenescencija).
Suvremeni čimbenici – zagađenje, toksini i stres dodatno opterećuju organizam.
Prevencija znači djelovati prije pojave problema — kroz svakodnevne navike koje podržavaju prirodnu ravnotežu:
raznolika prehrana bogata voćem, povrćem i integralnim žitaricama,
dovoljan san (7–8 sati dnevno),
redovita tjelesna aktivnost i boravak na svježem zraku,
smanjenje stresa i mentalna higijena.
Takav pristup održava fiziološku funkciju i pomaže tijelu da ostane u stanju nutritivne ravnoteže.
Određeni sastojci poznati su po svojoj ulozi u prehrani i normalnim fiziološkim procesima:
Vitamin C i cink – doprinose normalnoj funkciji imunološkog sustava i zaštiti stanica od oksidativnog stresa (odobrene EFSA tvrdnje, ID 80, 2911, 2913).
Beta-glukan – prirodni polisaharid koji se istražuje zbog svoje strukture i prehrambene uloge.
Matična mliječ – izvor prirodnih bjelančevina, enzima i vitamina skupine B.
Resveratrol i likopen – biljni polifenoli koji doprinose fitokemijskoj raznolikosti prehrane.
Reishi gljiva i kurkuma – tradicionalno prisutne u prehrani različitih kultura i predmet brojnih istraživanja o sastavu.
Probiotici – sudjeluju u održavanju crijevne mikrobiote, koja ima važnu ulogu u fiziološkoj ravnoteži.
Mogući znakovi smanjenog funkcioniranja imunološkog sustava mogu uključivati češće infekcije, sporiji oporavak, umor i slabiju koncentraciju. Takvi simptomi mogu upućivati na potrebu za promjenom životnih navika i nutritivnom podrškom.
Djeca – imunosni sustav je u razvoju i još uči prepoznavati uzročnike.
Odrasli – imaju stabilan obrambeni odgovor, ali su pod utjecajem stresa i tempa života.
Starije osobe – s godinama dolazi do prirodnog smanjenja imunološke aktivnosti (imunosenescencija), pa je važan unos raznolikih nutrijenata.
Brojna istraživanja proučavaju povezanost prehrane i imunološke funkcije. Odobrene EFSA tvrdnje za vitamin C i cink potvrđuju njihov doprinos normalnoj funkciji imunološkog sustava, dok su beta-glukan, probiotici i biljni polifenoli predmet aktivnih istraživanja o prehrambenom sastavu i ulozi u održavanju ravnoteže organizma.
Briga o imunosnom sustavu počinje prevencijom – uravnoteženom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću, kvalitetnim snom i smanjenjem stresa. Takav pristup ne predstavlja liječenje, već ulaganje u stabilnost i vitalnost organizma na duge staze.
1. Je li prehrana sama po sebi dovoljna za održavanje imunosne ravnoteže?
Prehrana je temelj zdravlja. Međutim, suvremena hrana često ima manju nutritivnu gustoću zbog načina uzgoja i obrade. Uz raznoliku prehranu, ponekad je korisno uključiti dodatke prehrani koji osiguravaju dovoljan unos vitamina, minerala i drugih mikronutrijenata.
2. Kako prirodno podržati imunosni sustav?
Najvažniji su svakodnevni obrasci: uravnotežena prehrana, dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i smanjenje stresa. Kada je tijelo pod većim opterećenjem, može se razmotriti dodatna nutritivna podrška kroz proizvode koji sadrže vitamine, minerale i biljne ekstrakte u prehrambenom kontekstu.
3. Zašto je prevencija važnija od liječenja?
Prevencija znači djelovati prije nego što nastupi problem. Uravnotežen način života i adekvatan unos nutrijenata pomažu tijelu da očuva stabilnost i normalne fiziološke funkcije. Takav pristup smanjuje opterećenje organizma i pridonosi osjećaju vitalnosti i dugoročnoj dobrobiti.
4. Koji su najvažniji nutrijenti povezani s imunološkom funkcijom?
Prema odobrenim EFSA tvrdnjama, vitamin C, vitamin D, cink i selen doprinose normalnoj funkciji imunološkog sustava i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Uz njih, sastojci poput beta-glukana, resveratrola, likopena i matične mliječi obogaćuju prehranu prirodnim spojevima biljnog i životinjskog podrijetla.
5. Koji su mogući znakovi smanjenog funkcioniranja imunološkog sustava?
Učestale infekcije, produljen oporavak, kronični umor, manjak koncentracije i sporo zacjeljivanje rana mogu biti pokazatelji narušene fiziološke ravnoteže. U takvim situacijama preporučuje se procijeniti prehrambene navike, razinu stresa i kvalitetu sna.
